Dermatomiozitis

Dermatomyositis (DM) je sistemsko oboljenje koje se odlikuje karakterističnim promenama na koži i nesupurativnom inflamacijom skeletne muskulature izazvanom limfocitnim infiltratom. Ukoliko kožni znaci nisu prisutni, oboljenje se zove polimiozitis.

DM je u 1/3 pacijenata udružen sa nekom drugom autoimunom bolešću vezivnog tkiva, a u 10-30% odraslih pacijenata sa malignim oboljenjem. Najčešće nađene neoplazije su: karcinom dojke, pluća, ovarijuma, želuca, debelog creva, uterusa, različiti limfomi.

Dermatomiozitis je retka bolest koja se manifestuje upalom i promenama u mišićima i osipom na koži. Može da se javi u bilo kojoj životnoj dobi, ali najčešće pogađa odrasle od 50 do 70 godina. Žene imaju dvostruko veće šanse da obole od ove bolesti u odnosu na muškarce.

Tačan uzrok nastanka bolesti još uvek nije poznat, ali se pretpostavlja da je mehanizam identičan kao i kod drugih autoimunih bolesti. Mogući uzroci su:

  • urođena genetska bolest
  • neka maligna bolest koja može da pokrene proces, posebno kod starijih ljudi
  • autoimuna bolest usled poremećaja funkcionisanja imunskog sistema
  • infekcija, lekovi ili druga izloženost faktorima spoljašnje sredine.

Simptomi su prvenstveno vezani za poremećaj funkcije krvnih sudova u mušićima i koži, a mogu biti:

  • crveni osip, koji kada smo izloženi suncu može biti bolan
  • crveni otok gornjih kapaka (heliotrop)
  • crvene fleke na zglobovima, laktovima, kolenima i nožnim prstima (Gotronove papule)
  • zglobovi koji postaju ukočeni, bledi i bolni u uslovima hladnoće, ali stanje se menja kada se zagreju (Rejnoov fenomen)
  • suva koža
  • otečena i crvena koža oko noktiju
  • tvrde kvržice ispod kože
  • slabost mišića u vratu, kukovima, leđima i ramenima
  • problemi sa gutanjem i promena glasa
  • umor, groznica i gubitak težine
  • bolovi u mišićima

Ponekad se slabost mišića širi i na srce, gastrointestinalni trakt i pluća, što može izazvati probleme sa disanjem i kašalj.Odrasle osobe mogu imati nisku temperaturu, zajedno sa upalom pluća i osetljivošću na svetlost.

Postavljanje dijagnoze dermatomiozitisa zahteva:

  • anamnezu i fizički pregled.
  • testovi krvi (zapaljenski parametri, proteini - pre svih kreatin kinaza, antinuklearna autoantitela)
  • elektromijelogram (EMG) - proverava se aktivnost i funkcionalnost pogođenih mišića
  • MRI - precizno pronalaženje patoloških procesa u telu
  • biopsija kože ili mišića.

Lečenje zavisi od simptoma, godina života i opšteg zdravlja.Moguće je da će lekar tokom vremena menjati terapiju, prilagođavati je stanju pacijenta, odnosno simptomima. Mogući terapijski tretmani za dermatomiozitis su:

  • fizikalna terapija (vežbe za jačanje mišića)
  • tretmani za kožu, izbegavanje izlaganja suncu njena zaštita; za osip antihistaminici ili antiinflamatorne steroidne kreme)
  • antiinflamatorni lekovi
  • imunosupresivni lekovi
  • imunoglobulin (ukoliko druge terapije nisu dale rezultat)
  • hirurgija (uklanjanje naslaga kalcijuma).